DSC_8188

Završio Kulfest 2015.: proglašeni dobitnici pro-life nagrade

S Večeri života i okruglim stolom „Zašto se pravo na život u Hrvatskoj relativizira?“ zaključen je u utorak, 26. svibnja 2015. godine 2. Kulfest – festival progresivne kulture.

Uvodnu riječ uputila je moderatorica Karla Ressler, dipl. iur., navodeći kako je iznimno bitno naglasiti važnost zaštite života od začeća do prirodne smrti, ali i otvoriti raspravu o zakonskoj regulativi o abortusu.

DSC_7990

Broj abortusa 70-ih i 80-ih godina 20. stoljeća u Hrvatskoj premašio je brojku od 50 000, no istovremeno taj je broj bio ekvivalent broju poroda – istaknuo je Ivica Dadić, ginekolog u Općoj bolnici „Hrvatski ponos“ u Kninu i korisnik prava na priziv savjesti. Dobra je vijest, smatra Dadić, što se broj abortusa u posljednje tri godine ipak smanjuje, o čemu govori podatak iz 2013. godine o 3161 izvršenom abortusu. Poražavajuća je ipak činjenica da se u 2012. godini na abortus odlučilo 75 % žena koje već imaju djecu, te 8 % maloljetnica. Zahvaljujući njegovoj odluci o prizivu na savjest, na koju se prvi puta pozvao već na 2. godini specijalizacije, 60-ak djece danas živi svoje djetinjstvo ne znajući da je upravo on razgovarao s njihovim majkama i apelirao da odustanu od abortusa. U bolnicama u kojima sam radio, uvijek su korektno prihvatili moje pravo na priziv savjesti, no u posljednje vrijeme svjedočio sam sankcijama na vlastitoj koži – zaključio je.

O abortusu s pravnog stajališta progovorila je dr. sc. Aleksandra Korač Graovac s Pravnog fakulteta u Zagrebu. Pitanje abortusa u Hrvatskoj uređeno je zakonom iz 1978. godine, u kojem stoji da je abortus dozvoljen do 12. tjedna trudnoće, kao i to da abortus može zatražiti i maloljetnica starija od 16 godina, bez ikakvog dopuštenja roditelja ili skrbnika. Kada je Hrvatska 90-ih godina postala samostalna država, tvrdilo se da je taj zakon neustavan jer je proturječan pravu na život svake osobe, no Ustavni sud do danas nije donio odluku o tom predmetu – podsjetila je Korač Graovac. Štoviše, nastavila je, nijedna politička stranka nije u stanju odrediti se po tom pitanju, a krajnje je vrijeme da se u Hrvatskoj o tome otvoreno razgovara. Ustvrdila je da je njezino osobno mišljenje da zakonska zabrana abortusa ne bi ništa dobro donijela, već treba simultano djelovati na više područja i razmišljati o uvođenju informiranog pristanka, odnosno prethodnog upoznavanja o štetnim posljedicama abortusa. Nažalost, na abortus se najčešće odlučuju žene starije od 30 godina, koje imaju dvoje djece – naglasila je Korač Graovac.

Često se nas liječnike pita kada započinje život, no to pitanje treba uputiti biolozima – rekao je na početku svog obraćanja Boris Ujević, ginekolog u Kliničkoj bolnici „Sv. Duh“ u Zagrebu. Upozorio je na pomalo apsurdnu situaciju u Hrvatskoj u kojoj država mora osigurati mjesto da bi žena napravila abortus. Kao čovjek imam pravo na rad, no ne mogu očekivati od države da mi osigura posao – kazao je. Govoreći o piluli ellaOne koja je nedavno pristigla i na hrvatsko tržište, Ujević je istaknuo da ne možemo sa sigurnošću tvrditi je li njezin učinak abortivan ili ne jer raspolažemo podacima koje posreduje proizvođač pa postoji sumnja u vjerodostojnost informacije. No jedno je sigurno – smatra Ujević – život počinje začećem, a sve ostalo nema veze s istinom. Također, dr. Ujević izrazio je zadršku prema mišljenju dr. sc. Korač Graovac da bi zabranom abortusa došlo do (velikog) povećanja negativnih posljedica po zdravlje žena  i povećanje sive zone, tvrdeći da ne postoje podatci koji to sa sigurnošću mogu potvrditi.

U raspravi koja je uslijedila, Dadić je još jednom pozvao na buđenje svijesti u društvu da je svako dijete bitno. Odgovarajući na pitanje o izvještaju Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u kojem se osuđuje djelovanje udruge Betlehem i ostalih pro-life aktivista, Korač Graovac ukazala je na važnost uključivanja neistomišljenika u raspravu o abortusu.

Dobitnici „Priznanja za promicanje ljudskog dostojanstva i kulture života“

U drugom dijelu večeri, Vigilare i Centar za obnovu kulture, dodijelili su dva „Priznanja za promicanje ljudskog dostojanstva i kulture života“. Dobitnikom Priznanja za 2014. god. proglašen je Ivica Dadić kao jedini ginekolog u Općoj bolnici „Hrvatski ponos“ u Kninu koji koristi pravo na priziv savjesti. Svojom hrabrošću i dosljednošću te uzornim primjerom liječnika koji poštuje života su kladu s pravilima liječničke etike i ljudskog morala, dr. Dadić predstavlja uzoran primjer u situaciji kada se na njegovu radnom mjestu vrše sve veći pritisci prema osobama koje ne žele izvršavati abortuse, tj. prekidati živote.

Drugo Priznanje počasnog je karaktera. Dodijeljeno je udruzi Betlehem i njezinom predsjednikup. Marku K. Glogoviću za cjelokupni dugogodišnji doprinos u obrani i zaštiti ljudskog života.

Budući da p. Glogović nije mogao prisustvovati dodjeli, nagradu su preuzeli njegovi roditelji, a on se organizatorima i publici obratio i zahvalio preko snimljene video-izjavi. Pri tome je apelirao na sve da hrabro krenu u borbu za život unatoč napadima i protivštinama. „Mi kažemo da je svaka trudnica kraljica i da pobačaj nikad nije rješenje. Moramo bez kompromisa stajati uz život“ – zaključio je o. Glogović.

Uz snimku p. Marka, Laudato TV snimila je i prilog o djelovanju i načinu rada udruge Betlehem koji je tom prigodom također emitiran u dvorani.

Po završetku dodjele Priznanja, predsjednici  COK-a i Vigilare Stjepo Bartulica i Vice J. Batarelo, svojim su govorima i službeno zatvorili Kulfest 2015.

 

DSC_9397

Održan i ekonomski panel: “Postoji li u Hrvatskoj (slobodno) tržište?”

Prijepodnevni dio četvrtog dana Kulfesta započeo je u utorak, 26. svibnja 2015. ekonomskim panelom na temu: Postoji li u Hrvatskoj (slobodno) tržište?.

Ključna govornica panela, Vedrana Pribičević, mag. oec. sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa uvodno je istaknula da su tržišni mehanizmi esencijalni dio ljudskih aktivnosti. Istražujući područje bihevioralne ekonomije, teoretičari su došli do zaključka da su ljudi i primati u mnogočemu slični, barem kada je riječ o ekonomskom ponašanju. Jedan od ključnih razloga za nastanak jezika jest da bismo mogli međusobno trgovati – kazala je Pribičević, dodajući da smo svi složni oko činjenice da je ekonomija kompleksan pojam. Budućnost ekonomije, smatra, nisu stari modeli, već futuristički pristup te slobodno tržište kao ideal kojem se teži. Nekapitalistički sustavi, nastavila je Pribičević, ne uspijevaju jer vladajuća elita ima svaki motiv da ometa kreativnu destrukciju, koja je sama esencija kapitalizma.

vedrana

Najnovija istraživanja govore o rastu prihoda i većoj zaposlenosti u privatnom sektoru, dok se u državnim poduzećima događa suprotno, a plaće rastu – kazao je na početku svog obraćanja dr. sc. Tomislav Baković s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Govoreći o zabludama o liberalizmu koje se često pojavljuju u hrvatskoj javnosti, naglasio je da nije istina da liberalizam podrazumijeva potpunu isključenost države, povećanje nezaposlenosti i mjere štednje. Nije ključno koliko trebamo štedjeti, nego na što trošimo novac – ustvrdio je Baković, zaključujući da slobodna tržišta funkcioniraju u 90 % slučajeva.

Direktor poduzeća Indium d.o.o. mr. sc. Milan A. Račić upozorio je na najveće neprijatelje malog tržišta kakvo je hrvatsko. Opasnost nastupa kada lažemo sebe, gajimo prijezir za poslovanje, tržište i Zapad, gradimo masivnu beskorisnu birokraciju te postavljamo antitalente da se bore za naše interese. Premda, kako je rekao, u hrvatskom poslovnom i političkom svijetu svjedočimo krizi vodstva, a ne krizi ekonomije, Račić vjeruje da moramo promijeniti pristup i mentalitet. To što smo mali ne mora značiti da smo lošiji od drugih – poručio je.

Slobodno kupiti, slobodno prodati, (ne) uključenost države i pravni sustav koji to sve regulira, četiri su ključna elementa koja čine slobodno tržište – istaknuo je poduzetnik dr. sc. Andrej Grubišić. Kao zagovornik privatizacije, izrazio je želju da se privatiziraju sva poduzeća koja upravljaju prirodnim resursima. Osvrnuo se i na sindikate koji su često mjerna jedinica za licemjerje u nekim poduzećima, ali i na državne poticaje za koje smatra da nisu ništa drugo nego politikanstvo i demagogija. U Hrvatskoj često čujemo da bi država trebala ovo ili ono, a ja kažem – neka manje troši i pravno štiti, i to je sve – naglasio je Grubišić.

Nakon formalnog dijela uslijedila je kratka rasprava u kojoj su panelisti pokušali dati konkretne smjernice kako se izvući iz beznađa i ima li uopće nade za Hrvatsku. Moderator panela dr. sc. Luka Popov primijetio je da interes za ekonomiju raste i da se samim time nameću tržišne ideje. Pribičević je apelirala na osnivanje stranke jer ove trenutne nude ono što ljudi ne žele i to je najveća tragedija. Nadovezujući se na političko aktiviranje, Grubišić je rekao da politiku treba razlikovati od politikanstva. Ono što mi imamo je upravo politikanstvo i političare za koje nitko nije čuo dok nisu bili imenovani, a koji odlučuju o hrvatskom gospodarstvu. Vrlo je važno poticati ljude da govore jer šutnja nije opcija – zaključio je Grubišić.

Ovogodišnji Kulfest završit će večerom „života“, točnije Okruglim stolom u 18 sati na temu relativiziranja prava na život u Hrvatskoj, te dodjelom Priznanja za promicanje ljudskog dostojanstva i kulture života dvama dobitnicima.

DSC_7583

Održana tribina “Izgubljena razboritost – između samovolje vladajućih i vladavine ulice”

„Izgubljena razboritost: između samovolje vladajućih i vladavine ulice“ naziv je tribine koja se u sklopu ovogodišnjeg Kulfesta održala u ponedjeljak, 25. svibnja 2015. godine u Novinarskom domu u Zagrebu.

Uvodeći u temu, dr. sc. Stjepo Bartulica, predsjednik Centra za obnovu kulture kazao je kako ga u posljednje vrijeme mnogi pitaju što je to zapravo konzervativizam. Osim što podrazumijeva tradicionalne vrijednosti, konzervativizam naglašava ekonomske slobode i to treba često naglašavati u Hrvatskoj – rekao je Bartulica. Popularna je floskula, smatra, da je glavni problem u Hrvatskoj neoliberalizam, no to je promašeno jer je riječ o klijentelizmu i činjenici da je politika ta koja odlučuje tko će uspjeti na tržištu. Govoreći o problemima u hrvatskom društvu, ukazao je na nedostatak diskursa u javnosti o tome što je uistinu dobro za čovjeka, na dehumanizirani odnos birokracije, na potrebu za prekomjernim trošenjem, ali i na ulogu države koja bi trebala biti regulator, a ne kao što to ljevica želi – „medicinska sestra“.

Čini se kao da u 19. i 20. stoljeću nitko nije zastupao konzervativnu misao u Hrvatskoj, no to nije istina – istaknuo je dr. sc. Stipe Kljaić iz Hrvatskog instituta za povijest. Podsjetio je da se 1918. godine dogodilo potpuno napuštanje tradicije te da su tada nastupile velike posljedice za hrvatski narod. Kao primjer je naveo ustaški pokret, ali i jugoslavensku utopiju koja je za cilj imala u potpunosti uništiti čitavu tradiciju. Tek su nam 1990. godina i novonastale demokratske promjene omogućile da počinjemo otkrivati što smo imali i u kakvim smo povijesnim okolnostima živjeli – ustvrdio je Kljaić.

Predsjednik udruge Vigilare dr. sc. Vice John Batarelo u svojem je obraćanju naglasio bit konzervativizma, naglasivši da je ona skrivena u traženju izgubljenog, nipošto u zadržavanju onoga što smo naslijedili u vremenima totalitarizama. Važno je da se vratimo moralnoj mašti kako bi konzervativni Hrvat imao svoj stav, te zahtijevao parlamentarnu demokraciju nasuprot direktne demokracije i partikularnih interesa – kazao je Batarelo. Konzervativizam je dio ljudske naravi, ono što je zdravorazumski. On ne nudi brza rješenja, stoga je pred nama dugačak, ali realan put.

O dvjema vrstama liberalizma progovorio je dr. sc. Robin Harris, član uprave Centra za obnovu kulture i nekadašnji savjetnik britanske premijerke Margaret Thatcher. Ono što se trenutno događa, smatra Harris, rat je između dviju vrsta liberalizma. Jedan je onaj sekularni koji isključuje religiju iz javnog života, ne priznaje apsolutne istine i relativizira značaj tradicionalnih institucija. Nasuprot tomu stoji moderni konzervativizam koji je otvoren religiji, sklon tradicionalnim vrijednostima i zagovaratelj nacionalnog identiteta u praksi. Harris je podsjetio na nedavno održane parlamentarne izbore u Velikoj Britaniji i na nadmoćnu pobjedu Konzervativne stranke. Bez koncepta slobodnog tržišta nema gospodarskog napretka i novih radnih mjesta. Takva su stajališta konzervativaca prepoznata od većine Britanaca i to je ključ njihove pobjede. Zaključujući svoje obraćanje, Harris je istaknuo da zemlje koje su u mogućnosti birati između socijalizma i kapitalizma uvijek biraju kapitalizam.

otvorenje1

Prvi dan Kulfesta: Otvorenje i Konzervativni forum

Kulfest – festival progresivne kulture započeo je danas u 10:45 (četvrtak 21. 5.) svečanim otvorenjem u Novinarskom domu.

Festival je otvorio dr. Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i šport koji je tom prilikom održao predavanje na temu zajedničkih vrijednosti i identiteta Europske unije.

Dr. Navracsics istaknuo je kako pored dominatne ekonomske krize često nezamijećeno prođe kriza identita koja se pojavila u Europi: „Riješimo li probleme ekonomije i politike i dalje ćemo naći neriješeno pitanje identiteta i kulture Europe.

Kao rješenje navedenog problema navodi se promocija europske kulturne baštine u vidu projekata kao što su Europski grad kulture (Hrvatska će prvi puta imati grad-predstavnika 2020.) te European Heritage Label (za 2015. iz Hrvatske nominirani Muzej krapinskih neandertalaca te riječka industrijska baština). Uz učenje o vlastitoj kulturi važni su međudržavni i interkulturalni projekti poput ERASMUS+ programa koji omogućuje razmjenu studenata te upoznavanje novih kultura, ljudi i običaja.

Kao temeljne vrijednosti Europske unije povjerenik je naveo poštivanje ljudskog dostojanstva, vladavine prava, sloboda te ljudska prava. „Temeljne vrijednosti Europske unije vrijede i danas te ih treba prenijeti na nove generacije“ – zaključio je dr. Navracsics.

Na pitanje iz publike o imigraciji, dr. Navracsics je izjavio kako je njegova pozicija na istoj liniji sa službenim izvješćem Europske komisije o imigracijskoj politici te politikom Jean-Claudea Junckera, predsjednika Europske komisije.

Nakon predavanja uslijedio je okrugli stol na temu Temeljna načela zapadnog identiteta: što Zapad održava kao cjelinu.

Na okruglom stolu sudjelovali su prof. Orlando Carter Snead, jedan od vodećih stručnjaka na polju bioetike sa Sveučilišta Notre Dame, dr. Robin Harris, bivši savjetnik Margaret Thatcher te Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Događaj je moderirao novinar Tihomir Ladišić.

Svi govornici složili su se kako je odgovor na pitanje čovjekova porijekla i identiteta odgovor i na pitanje ekonomskih i političkih kriza.

U uvodnom predavanju prof. Snead istaknuo je borbu između ideologije kolektivizma, koja čovjeka promatra kao instrument u pribavljanju bogatstva i resursa za zajednicu te radikalnog individualizma koji čovjeka predstavlja isključivo kao osobu vođenu voljom i strastima bez obaveza prema ostalim ljudima.

Odgovor na tu borbu Snead vidi u čuvanju dostojanstva pojedinog čovjeka od začeća do smrti i njegovu odgovornost prema ostatku čovječanstva kroz dijeljenje zajedničkih dobara.

Robin Harris u svojem je izlaganju naveo nekoliko temelja europske civilizacije poput privatnog vlasništva bez kojeg čovjek nije slobodan i ne može ostvariti prosperitet, zatim ekonomske slobode, ograničene države koja vlada u skladu s pravom jednakim za sve te dostojanstva svake osobe.

Njegovo izlaganje nadopunio je Željko Tanjić svojom podjelom na revolucije koje su obilježile Europu. Posebno je istaknuo industrijsku revolucije, papinsku revoluciju (odvajanje države od crkve) te kršćansku revoluciju koja je udarila temelje suvremenoj Europi.

Različite revolucije dovele su do pluralizma, naveo je dr. Tanjić, kao jednog od temelja suživota različith naroda i kultura na europskom tlu.

Rektor Tanjić naglasio je kako se glas Crkve mora čuti u pluralnom društvu pritom izrazivši žalost što neki mediji i pojedinci ne razumiju pojmove poput sekularnosti i pluralizma premda često pišu o njima. „Slobodna crkva u slobodnoj državi“ – predstavio je rektor kao model suživota između ove dvije sfere. Kao potporu takvom viđenju prof. Snead iznio je američki primjer u kojem postoji sloboda vjeroispovijesti koja uključuje privatnu vjersku službu, ali i javno djelovanje u vidu osnivanja bolnica, ustanova ali i civilnih organizacija za utjecanje na javnost i politiku. Kao negativni primjer istaknuo je pritisak američkih vlasti da Sveučilište Notre Dame, premda katoličko sveučilište, mora plaćati svojim zaposlenicima abortivna sredstva čime je sloboda i autonomija institucije ugrožena: „Vlada želi odvojiti našu ulogu obrazovanja i znanstvenog rada od uloge zapošljavanja što je nemoguće. Mi ne vidimo razliku između kršćanskog obrazovanja i zapošljavanja za koje inzistiramo da bude u skladu s katoličkim učenjem“.

Otvaranju su prisustvovali i veleposlanik Japana Keiji Ide, veleposlanik Mađarske József Zoltán Magyar, predstavnici veleposlanstva Njemačke te ureda Europske komisije u Hrvatskoj.

 

Drugi festival progresivne kulture, Kulfest, nakon otvorenja koje je uveličao povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i šport, dr. sc. Tibor Navracsics, imao je svoj nastavak u vidu Konzervativnog foruma. Na forumu su nastupili vodeći ljudi s hrvatske konzervativne scene, predsjednici udruga Vigilare i Centar za obnovu kulture dr. sc. Vice Batarelo i dr. sc. Stjepo Bartulica, sveučilišni profesor i društveni komentator dr. sc. Nino Raspudić, poduzetnik Ivan Topčić te odvjetnik Krešimir Planinić iz inicijative U ime obitelji. Forum je moderirao novinar Večernjeg listaDražen Ćurić.

Na početku rasprave u punoj dvorani Kongresnog centra Forum, sudionici su iznijeli svoje mišljenje o razlozima prevlasti ljevice na hrvatskoj kulturnoj i civilnoj sceni. „Problem Hrvatske je taj što je devedesetih došlo do promjene političkog sistema, ali nije došlo do promjene elite. Isti ljudi koji su se nekada zaklinjali u Staljina i Lenjina prebacili su se na diskurs ljudskih prava i Sorosa“ – naveo je Nino Raspudić. Predsjednik COK-a dr. sc. Stjepo Bartulica ustvrdio je da lijeve udruge danas u Hrvatskoj nisu nevladine već provladine navodeći kako ih sadašnja lijeva vlada izdašno financira. Na to se nadovezao g. Batarelo – „lijeve udruge imaju milijunske proračune za razliku od nas. Udruga Documenta za 2013. dobila je više od 5 milijuna kuna donacija, od toga mizernih 125 kuna direktno od građana. Mi nemamo bogate financijere, naša snaga su mali ljudi koji nam doniraju. To je borba Davida i Golijata, mi biramo teži, ali u konačnici bolji put za nas i našu djecu.“

Svi sudionici za to su optužili nasljeđe komunizma u kojem je desnica bila potisnuta, a svatko tko je drugačije mislio morao je šutjeti. „Mi se ne moramo slagati, ali važno je da druga strana zna da smo ovdje i da nećemo šutjeti“ – nadodao je Batarelo, dok je Nino Raspudić najavio daljnju borbu – „Treba izboriti elementarno pravo na pluralizam. Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije kaže kako je duboko zabrinjavajuće što je Željka Markić dobrodošla na HTV-u. Oni bi određivali tko smije, a tko ne dolaziti na televiziju“.

Za Kulfest se u medijima proteklih dana pisalo kao o desnom pandanu Subversive festivala na što je Raspudić primijetio – „Kakav je to subverzivni festival i subverzivna scena kada se na njemu pojavljuje predsjednik, ministrica kulture sjedi u prvom redu, a jedan od najvećih poduzetnika Emil Tedeschi plješće protiv kapitalizma poput brucoša sociologije. Mi smo subverzivci, mi smo pankeri, mi idemo protiv struje i mainstreama“.

Rasprava se kasnije pomakla na područje poduzetništva te odnos države prema njemu. Poduzetnik Topčić naglasio je kako vlada ne bi trebala vladati već posluživati, međutim ona i javno mnijenje gledaju na poduzetnike kao na goniče robova i lopove. Ipak Topčić je naglasio i važnost ispravnog odnosa vlasnika prema radnicima – „Nije etično da radnici imaju prosjek plaće 3 000 kn, a da se vi vozite mercedesom“.

Kao jedan od izlaza iz krize sudionici vide u angažiranje dijaspore koja ima kapital i želju pomoći, ali često nailazi na prepreke domaće birokracije – „Ljudi koji su mogli vani, zašto ne mogu ovdje? Znači da je stvar u instituciji. Mi volimo državu, ali je ona postala skupa. Moramo promijeniti mentalitet i ljudi će doći,, mnogi su istraumatizirani jer su probali investirati i bili su spriječeni“ – rekao je g. Bartulica.

Krešimir Planinić iz UIO naglasio je kako će udruga unatoč političkom angažmanu zadržati civilno djelovanje tako što će različiti ljudi raditi u stranci i inicijativi. Također se dotaknuo napada koji stižu i s ljevice i s desnice „Ne razumijemo te napade, ali se trudimo raditi svoj posao. Trenutačno sudjelujemo u organizaciji nove inicijative “Za referendum”, međutim 8 udruga uvjetuje svoje sudjelovanje našim izuzećem iz organizacijskog odbora inicijative. Mi ništa ne uvjetujemo.“

Za kraj su sudionici naglasili važnost studenata – „Studenti imaju tu moralnu maštu koju spominje Russell Kirk, oni vide kad netko glumi, kad je nešto prikriveno. Neka rade na sebi i preuzmu odgovornost, mediji to neće moći ignorirati. Neka se uključe i žive u dostojanstvu i slobodi, njihovi roditelji to nisu mogli“ – tim riječima dr. Stjepo Bartulica zaključio je Konzervativni forum.

DSC_8983 (Copy)

Kultura, mediji, bioetika

Na otvorenju Kulfesta u četvrtak 21.5.  u Novinarskom domu s početkom u 10:30, uz Povjerenika Europske Unije dr. Tibora Navracsicsa nastupit će i drugi priznati stručnjaci i umjetnici. Između ostalih, gostovat će dr. Robin Harris, bivši savjetnik Margaret Thacher, novinar Karl-Peter Schwarz (Frankfurter Allgemeine Zeitung) te dr. Carter Snead, američki stručnjak za bioetiku sa Pravnog fakulteta Sveučilišta Notre Dame.

Bioetika

Dr. Carter Snead do sada je objavio više od 40 znanstvenih radova  iz područja neuroetikeistraživanja matičnih stanicapobačajaeutanazije i dr. Također je služio kao glavni savjetnik za bioetička pitanja u Predsjedničkom vijeću za bioetiku za vrijeme mandata Georga W. Busha ml. Godine 2008. na poziv UNESCO-a počeo je služiti četverogodišnji mandat u  Međunarodnom odboru za bioetiku (IBC). Više o Dr. Sneadu možete pronaći na linku

Mediji

Karl-Peter Schwarz dugogodišnji je dopisnik FAZ-a za područje Centralne i Jugoistočne Europe. Prije FAZ-a radio je u nekoliko austrijskih medija poput Die Presse te ORF. Kao magistar povijesti i romanistike napisao je brojne članke na tu temu. Uz članke napravio je i nekoliko televizijskih dokumentaraca

Kultura

Novost ovogodišnjeg Kulfesta svakako je kulturna večer koja će se održati u petak 22.5. s početkom u 19 sati. Za prvu kulturnu večer izabrana je predstava Sladoled našeg najizvođenijeg autora u inozemstvu Mire Gavrana u kojoj glume Mladena Gavran i Ana Vilenica. Tema predstave su majka i kćer čiji se uzajamni odnos i odnos prema muškarcima koji su ih sudbinski odredili opisuje kroz dinamične humorne prizore. Predstava će samo u petak 22.5. u Maloj dvorani Lisinski biti izvedena uz promotivnu cijenu ulaznica od 30 kn. Nakon predstave slijedit će razgovor s publikom na temu “Umjetnost, život, moral“. Više o predstavi na linku. Ulaznice za predstavu možete kupiti na blagajni KD Lisinski ili ovdje

Na Kulfestu će kroz četiri dana nastupiti i brojni drugi stručnjaci i komentatori poput Nine RaspudićaVedrane Pribičevićdr. Borisa Ujevića i dr.

Program Kulfesta možete skinuti ovdje [button title=”Download” url=”http://cok.hr/wp-content/uploads/2015/05/kulfest_program_2015_A3-1.pdf” color=”gray” target=”_blank”]Kulfest – program[/button]

Tibor Navrascics

Povjerenik Europske komisije, dr. Tibor Navracsics, gostuje na Kulfestu!

Povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, dr. Tibor Navracsics, održat će uvodno predavanje i sudjelovati na okruglom stolu pod nazivom „Temeljna načela zapadnoga identiteta: što Zapad održava kao cjelinu?“  na ovogodišnjem Kulfestu – festivalu progresivne kulture.

Prije sadašnje funkcije dr. Navracsics obnašao je dužnost ministra vanjskih poslova i trgovine u mađarskoj vladi, a od 2010. – 2014. bio je zamjenik premijera te ministar javne uprave i pravosuđa. Više detalja možete pronaći na stranicama Europske komisije.

Kulfest – festival progresivne kulture

Ovogodišnji, drugi po redu, Kulfest održat će se na nekoliko lokacija u Zagrebu od 21.  do 22. svibnja te od 25. do 26. svibnja u organizacija udruga Centar za obnovu kulture i Vigilare.  Program započinje u četvrtak 21. svibnja gostovanjem dr. Tibora Navracsicsa u Novinarskom domu s početkom u 10:30 te obuhvaća teme iz područja konzervativizma, tradicionalnih vrijednosti, ekonomije i kulture života.

Na festivalu će nastupiti mnoge osobe iz hrvatskog i inozemnog poslovnog i javnog života poput dr. Robina Harrisa, prof. Cartera Sneada sa Sveučilišta Notre Dame,  Nine Raspudića, Andreja Grubišića, Mire Gavrana, Borisa Ujevića

Na linku možete pronaći program ovogodišjeg Kulfesta

[button title=”Download” url=”http://cok.hr/wp-content/uploads/2015/05/kulfest_program_2015_A3-1.pdf” color=”gray” target=”_blank”]Kulfest program[/button]

 

The Center for the Renewal of Culture promotes conservative values, liberty and the free market.

© 2018, The Center for the Renewal of Culture, All rights reserved.