dubrovnik1

10. godišnja Vanenburg konferencija u Dubrovniku

Ovogodišnja Vanenburg konferencija u organizaciju Center for European Renewal, održat će se u Dubrovniku od 3. do 5. srpnja.

Tema ovogodišnjeg okupljanja je Civilizacija i barbarizam, a kao ključni govornik nastupit će Rémi Brague,  Profesor emeritus na pariškoj Sorbonni.

Kao jedan od govornika na konferenciji nastupit će i dr. Stjepo Bartulica, predsjednik Centra za obnovu kulture i profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Pritom će sudjelovati na panel raspravi Religija, civilizacija, sekularnost sa Agnieszkom Kołakowskom.

Više informacija o konferenciji i samoj udruzi na stranici CER-a 

[button title=”Download” url=”http://cok.hr/wp-content/uploads/2015/07/CER-Schedule-10th-Annual-Vanenburg-Meeting.pdf” color=”gray” target=”_blank”]Raspored[/button]

 

 

otvorenje1

Prvi dan Kulfesta: Otvorenje i Konzervativni forum

Kulfest – festival progresivne kulture započeo je danas u 10:45 (četvrtak 21. 5.) svečanim otvorenjem u Novinarskom domu.

Festival je otvorio dr. Tibor Navracsics, povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i šport koji je tom prilikom održao predavanje na temu zajedničkih vrijednosti i identiteta Europske unije.

Dr. Navracsics istaknuo je kako pored dominatne ekonomske krize često nezamijećeno prođe kriza identita koja se pojavila u Europi: „Riješimo li probleme ekonomije i politike i dalje ćemo naći neriješeno pitanje identiteta i kulture Europe.

Kao rješenje navedenog problema navodi se promocija europske kulturne baštine u vidu projekata kao što su Europski grad kulture (Hrvatska će prvi puta imati grad-predstavnika 2020.) te European Heritage Label (za 2015. iz Hrvatske nominirani Muzej krapinskih neandertalaca te riječka industrijska baština). Uz učenje o vlastitoj kulturi važni su međudržavni i interkulturalni projekti poput ERASMUS+ programa koji omogućuje razmjenu studenata te upoznavanje novih kultura, ljudi i običaja.

Kao temeljne vrijednosti Europske unije povjerenik je naveo poštivanje ljudskog dostojanstva, vladavine prava, sloboda te ljudska prava. „Temeljne vrijednosti Europske unije vrijede i danas te ih treba prenijeti na nove generacije“ – zaključio je dr. Navracsics.

Na pitanje iz publike o imigraciji, dr. Navracsics je izjavio kako je njegova pozicija na istoj liniji sa službenim izvješćem Europske komisije o imigracijskoj politici te politikom Jean-Claudea Junckera, predsjednika Europske komisije.

Nakon predavanja uslijedio je okrugli stol na temu Temeljna načela zapadnog identiteta: što Zapad održava kao cjelinu.

Na okruglom stolu sudjelovali su prof. Orlando Carter Snead, jedan od vodećih stručnjaka na polju bioetike sa Sveučilišta Notre Dame, dr. Robin Harris, bivši savjetnik Margaret Thatcher te Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Događaj je moderirao novinar Tihomir Ladišić.

Svi govornici složili su se kako je odgovor na pitanje čovjekova porijekla i identiteta odgovor i na pitanje ekonomskih i političkih kriza.

U uvodnom predavanju prof. Snead istaknuo je borbu između ideologije kolektivizma, koja čovjeka promatra kao instrument u pribavljanju bogatstva i resursa za zajednicu te radikalnog individualizma koji čovjeka predstavlja isključivo kao osobu vođenu voljom i strastima bez obaveza prema ostalim ljudima.

Odgovor na tu borbu Snead vidi u čuvanju dostojanstva pojedinog čovjeka od začeća do smrti i njegovu odgovornost prema ostatku čovječanstva kroz dijeljenje zajedničkih dobara.

Robin Harris u svojem je izlaganju naveo nekoliko temelja europske civilizacije poput privatnog vlasništva bez kojeg čovjek nije slobodan i ne može ostvariti prosperitet, zatim ekonomske slobode, ograničene države koja vlada u skladu s pravom jednakim za sve te dostojanstva svake osobe.

Njegovo izlaganje nadopunio je Željko Tanjić svojom podjelom na revolucije koje su obilježile Europu. Posebno je istaknuo industrijsku revolucije, papinsku revoluciju (odvajanje države od crkve) te kršćansku revoluciju koja je udarila temelje suvremenoj Europi.

Različite revolucije dovele su do pluralizma, naveo je dr. Tanjić, kao jednog od temelja suživota različith naroda i kultura na europskom tlu.

Rektor Tanjić naglasio je kako se glas Crkve mora čuti u pluralnom društvu pritom izrazivši žalost što neki mediji i pojedinci ne razumiju pojmove poput sekularnosti i pluralizma premda često pišu o njima. „Slobodna crkva u slobodnoj državi“ – predstavio je rektor kao model suživota između ove dvije sfere. Kao potporu takvom viđenju prof. Snead iznio je američki primjer u kojem postoji sloboda vjeroispovijesti koja uključuje privatnu vjersku službu, ali i javno djelovanje u vidu osnivanja bolnica, ustanova ali i civilnih organizacija za utjecanje na javnost i politiku. Kao negativni primjer istaknuo je pritisak američkih vlasti da Sveučilište Notre Dame, premda katoličko sveučilište, mora plaćati svojim zaposlenicima abortivna sredstva čime je sloboda i autonomija institucije ugrožena: „Vlada želi odvojiti našu ulogu obrazovanja i znanstvenog rada od uloge zapošljavanja što je nemoguće. Mi ne vidimo razliku između kršćanskog obrazovanja i zapošljavanja za koje inzistiramo da bude u skladu s katoličkim učenjem“.

Otvaranju su prisustvovali i veleposlanik Japana Keiji Ide, veleposlanik Mađarske József Zoltán Magyar, predstavnici veleposlanstva Njemačke te ureda Europske komisije u Hrvatskoj.

 

Drugi festival progresivne kulture, Kulfest, nakon otvorenja koje je uveličao povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i šport, dr. sc. Tibor Navracsics, imao je svoj nastavak u vidu Konzervativnog foruma. Na forumu su nastupili vodeći ljudi s hrvatske konzervativne scene, predsjednici udruga Vigilare i Centar za obnovu kulture dr. sc. Vice Batarelo i dr. sc. Stjepo Bartulica, sveučilišni profesor i društveni komentator dr. sc. Nino Raspudić, poduzetnik Ivan Topčić te odvjetnik Krešimir Planinić iz inicijative U ime obitelji. Forum je moderirao novinar Večernjeg listaDražen Ćurić.

Na početku rasprave u punoj dvorani Kongresnog centra Forum, sudionici su iznijeli svoje mišljenje o razlozima prevlasti ljevice na hrvatskoj kulturnoj i civilnoj sceni. „Problem Hrvatske je taj što je devedesetih došlo do promjene političkog sistema, ali nije došlo do promjene elite. Isti ljudi koji su se nekada zaklinjali u Staljina i Lenjina prebacili su se na diskurs ljudskih prava i Sorosa“ – naveo je Nino Raspudić. Predsjednik COK-a dr. sc. Stjepo Bartulica ustvrdio je da lijeve udruge danas u Hrvatskoj nisu nevladine već provladine navodeći kako ih sadašnja lijeva vlada izdašno financira. Na to se nadovezao g. Batarelo – „lijeve udruge imaju milijunske proračune za razliku od nas. Udruga Documenta za 2013. dobila je više od 5 milijuna kuna donacija, od toga mizernih 125 kuna direktno od građana. Mi nemamo bogate financijere, naša snaga su mali ljudi koji nam doniraju. To je borba Davida i Golijata, mi biramo teži, ali u konačnici bolji put za nas i našu djecu.“

Svi sudionici za to su optužili nasljeđe komunizma u kojem je desnica bila potisnuta, a svatko tko je drugačije mislio morao je šutjeti. „Mi se ne moramo slagati, ali važno je da druga strana zna da smo ovdje i da nećemo šutjeti“ – nadodao je Batarelo, dok je Nino Raspudić najavio daljnju borbu – „Treba izboriti elementarno pravo na pluralizam. Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije kaže kako je duboko zabrinjavajuće što je Željka Markić dobrodošla na HTV-u. Oni bi određivali tko smije, a tko ne dolaziti na televiziju“.

Za Kulfest se u medijima proteklih dana pisalo kao o desnom pandanu Subversive festivala na što je Raspudić primijetio – „Kakav je to subverzivni festival i subverzivna scena kada se na njemu pojavljuje predsjednik, ministrica kulture sjedi u prvom redu, a jedan od najvećih poduzetnika Emil Tedeschi plješće protiv kapitalizma poput brucoša sociologije. Mi smo subverzivci, mi smo pankeri, mi idemo protiv struje i mainstreama“.

Rasprava se kasnije pomakla na područje poduzetništva te odnos države prema njemu. Poduzetnik Topčić naglasio je kako vlada ne bi trebala vladati već posluživati, međutim ona i javno mnijenje gledaju na poduzetnike kao na goniče robova i lopove. Ipak Topčić je naglasio i važnost ispravnog odnosa vlasnika prema radnicima – „Nije etično da radnici imaju prosjek plaće 3 000 kn, a da se vi vozite mercedesom“.

Kao jedan od izlaza iz krize sudionici vide u angažiranje dijaspore koja ima kapital i želju pomoći, ali često nailazi na prepreke domaće birokracije – „Ljudi koji su mogli vani, zašto ne mogu ovdje? Znači da je stvar u instituciji. Mi volimo državu, ali je ona postala skupa. Moramo promijeniti mentalitet i ljudi će doći,, mnogi su istraumatizirani jer su probali investirati i bili su spriječeni“ – rekao je g. Bartulica.

Krešimir Planinić iz UIO naglasio je kako će udruga unatoč političkom angažmanu zadržati civilno djelovanje tako što će različiti ljudi raditi u stranci i inicijativi. Također se dotaknuo napada koji stižu i s ljevice i s desnice „Ne razumijemo te napade, ali se trudimo raditi svoj posao. Trenutačno sudjelujemo u organizaciji nove inicijative “Za referendum”, međutim 8 udruga uvjetuje svoje sudjelovanje našim izuzećem iz organizacijskog odbora inicijative. Mi ništa ne uvjetujemo.“

Za kraj su sudionici naglasili važnost studenata – „Studenti imaju tu moralnu maštu koju spominje Russell Kirk, oni vide kad netko glumi, kad je nešto prikriveno. Neka rade na sebi i preuzmu odgovornost, mediji to neće moći ignorirati. Neka se uključe i žive u dostojanstvu i slobodi, njihovi roditelji to nisu mogli“ – tim riječima dr. Stjepo Bartulica zaključio je Konzervativni forum.

DSC_8983 (Copy)

Kultura, mediji, bioetika

Na otvorenju Kulfesta u četvrtak 21.5.  u Novinarskom domu s početkom u 10:30, uz Povjerenika Europske Unije dr. Tibora Navracsicsa nastupit će i drugi priznati stručnjaci i umjetnici. Između ostalih, gostovat će dr. Robin Harris, bivši savjetnik Margaret Thacher, novinar Karl-Peter Schwarz (Frankfurter Allgemeine Zeitung) te dr. Carter Snead, američki stručnjak za bioetiku sa Pravnog fakulteta Sveučilišta Notre Dame.

Bioetika

Dr. Carter Snead do sada je objavio više od 40 znanstvenih radova  iz područja neuroetikeistraživanja matičnih stanicapobačajaeutanazije i dr. Također je služio kao glavni savjetnik za bioetička pitanja u Predsjedničkom vijeću za bioetiku za vrijeme mandata Georga W. Busha ml. Godine 2008. na poziv UNESCO-a počeo je služiti četverogodišnji mandat u  Međunarodnom odboru za bioetiku (IBC). Više o Dr. Sneadu možete pronaći na linku

Mediji

Karl-Peter Schwarz dugogodišnji je dopisnik FAZ-a za područje Centralne i Jugoistočne Europe. Prije FAZ-a radio je u nekoliko austrijskih medija poput Die Presse te ORF. Kao magistar povijesti i romanistike napisao je brojne članke na tu temu. Uz članke napravio je i nekoliko televizijskih dokumentaraca

Kultura

Novost ovogodišnjeg Kulfesta svakako je kulturna večer koja će se održati u petak 22.5. s početkom u 19 sati. Za prvu kulturnu večer izabrana je predstava Sladoled našeg najizvođenijeg autora u inozemstvu Mire Gavrana u kojoj glume Mladena Gavran i Ana Vilenica. Tema predstave su majka i kćer čiji se uzajamni odnos i odnos prema muškarcima koji su ih sudbinski odredili opisuje kroz dinamične humorne prizore. Predstava će samo u petak 22.5. u Maloj dvorani Lisinski biti izvedena uz promotivnu cijenu ulaznica od 30 kn. Nakon predstave slijedit će razgovor s publikom na temu “Umjetnost, život, moral“. Više o predstavi na linku. Ulaznice za predstavu možete kupiti na blagajni KD Lisinski ili ovdje

Na Kulfestu će kroz četiri dana nastupiti i brojni drugi stručnjaci i komentatori poput Nine RaspudićaVedrane Pribičevićdr. Borisa Ujevića i dr.

Program Kulfesta možete skinuti ovdje [button title=”Download” url=”http://cok.hr/wp-content/uploads/2015/05/kulfest_program_2015_A3-1.pdf” color=”gray” target=”_blank”]Kulfest – program[/button]

Tibor Navrascics

Povjerenik Europske komisije, dr. Tibor Navracsics, gostuje na Kulfestu!

Povjerenik Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport, dr. Tibor Navracsics, održat će uvodno predavanje i sudjelovati na okruglom stolu pod nazivom „Temeljna načela zapadnoga identiteta: što Zapad održava kao cjelinu?“  na ovogodišnjem Kulfestu – festivalu progresivne kulture.

Prije sadašnje funkcije dr. Navracsics obnašao je dužnost ministra vanjskih poslova i trgovine u mađarskoj vladi, a od 2010. – 2014. bio je zamjenik premijera te ministar javne uprave i pravosuđa. Više detalja možete pronaći na stranicama Europske komisije.

Kulfest – festival progresivne kulture

Ovogodišnji, drugi po redu, Kulfest održat će se na nekoliko lokacija u Zagrebu od 21.  do 22. svibnja te od 25. do 26. svibnja u organizacija udruga Centar za obnovu kulture i Vigilare.  Program započinje u četvrtak 21. svibnja gostovanjem dr. Tibora Navracsicsa u Novinarskom domu s početkom u 10:30 te obuhvaća teme iz područja konzervativizma, tradicionalnih vrijednosti, ekonomije i kulture života.

Na festivalu će nastupiti mnoge osobe iz hrvatskog i inozemnog poslovnog i javnog života poput dr. Robina Harrisa, prof. Cartera Sneada sa Sveučilišta Notre Dame,  Nine Raspudića, Andreja Grubišića, Mire Gavrana, Borisa Ujevića

Na linku možete pronaći program ovogodišjeg Kulfesta

[button title=”Download” url=”http://cok.hr/wp-content/uploads/2015/05/kulfest_program_2015_A3-1.pdf” color=”gray” target=”_blank”]Kulfest program[/button]

 

Russell Kirk

Povratak korijenima – prvi put u Hrvatskoj literatura o konzervativizmu

Koliko pojedino društvo prati trendove, koliko je moderno i otvoreno za druge, pokazuje činjenica koliko je upoznato sa stranom literaturom. Hrvatsko je društvo konstantno kroz povijest bilo više-manje dobro upoznato s „bijelim“ svijetom prateći razvoj suvremenih misli.

No, u drugoj polovici 20. stoljeća, to nije slučaj s literaturom koja je iz ideoloških razloga bila zanemarena u Hrvatskoj. Radi se o literaturi o slobodi govora, razmišljanja i djelovanja koja nije postojala; o jednakosti koja je uvjetovana članstvom u političkim i inim organizacijama; tradiciji koja je nasilno prekinuta represivnim totalitarnim režimima i ideologijama. Plemenite vrijednostima koje su urođene i prirodno bliske hrvatskom društvu i narodu u cjelini, sada se ponovno oživljuju.

Ovaj tjedan u Hrvatskoj je prvi put pokrenuta biblioteka knjiga o konzervativnoj misli. Radi se o prijevodu strane konzervativne literature koja će nas upoznati s osnovama tog sustava mišljenja i negacije ideologije. Projekt predvodi Centar za obnovu kulture, a u suradnji s Večernjim listom omogućit će se dostupnost po cijeloj Hrvatskoj.

Prva u nizu je „Politika razboritosti“ najutjecajnijeg teoretičara modernoga konzervativizma, Russella Kirka.

Nadoknadimo propušteno i vratimo se korijenima – s provjerenim temeljima i trajnim vrijednostima ponovno krenimo ukorak sa svijetom.

zadar

Završen ZFF!

U subotu 30.8. završen je jubilarni, peti po redu, Zadar Freedom Forum.

U prekrasnom prostoru Sveučilišta u Zadru, studenti i mladi zaposleni sudjelovali su na predavanjima iz ekonomije i politike koje su vodili renomirani hrvatski i svjetski predavači.

Dr. Robin Harris dotaknuo se hrvatskog članstva u EU, kritizirajući njezinu fiskalnu politiku, te poručivši sudionicima da Hrvatska ne treba očekivati spasonosna rješenja iz Unije već sama zasukati rukave.

Na njega se nadovezao dr.  José Piñera koji je kritiku državnog intervencionizma začinio kritikom Pickettya. Spočitnuo je Pickettyu da se samo bavi razvlaštenjem bogatih, a ne ekonomijom rasta od koje bi svi profitirali.

Domaće snage branili su dr. Nino Raspudić i dr. Luka Popov, prvi na polju kulture, a potonji na polju ekonomije.

Monetizacija autocesta, kulturna hegemonija ljevice u Hrvatskoj, moralnost kapitalizma, samo su neke od tema koje su raspravljene tokom tri dana ovogodišnjeg ZFF-a.

Zahvaljujemo se svim predavačima i sudionicima.

luka_misetic

Predavanje “Tužiteljstvo protiv Ante Gotovine i Mladena Markača: Haški tribunal ozakonjuje Domovinski rat i operaciju Oluja”

Održano je predavanje Luke Mišetića, bivšeg odvjetnika Ante Gotovine, pod naslovom “Tužiteljstvo protiv Ante Gotovine i Mladena Markača: Haški tribunal ozakonjuje Domovinski rat i operaciju Oluja”. Predavanje je održano u ponedjeljak 21. 1. 2013. u sklopu Studentskog naselja “Stjepan Radić” u dvorani “Kino Forum” u 20:00 sati.

[divider]




[button title=”Download” url=”http://cok.hr/download/govor_luka_misetic_01_2013.pdf” color=”gray” target=”_blank”]PREUZMITE PREDAVANJE LUKE MIŠETIĆA U PDF-u[/button]

judith

Američka znanstvenica Dr. Judith Reisman i britanski novinar Timothy Tate u Hrvatskoj

29., 30. i 31. siječnja 2013. u Zagrebu

Dr. Judith Reisman, ugledna je američka znanstvenica koja se već četrdeset godina bavi problemima vezanima uz utjecaj seksualne revolucije na razvoj ljudske osobnosti, seksualno nasilje nad ženama i djecom, seksualna zlostavljanja i kriminal, na utjecaj pornografije na djecu i intimne odnose, te na razotkrivanje pedofilije.

Timothy Tate, britanski je novinar, snimatelj, redatelj te autor niza znanstvenih i istraživačkih dokumentarnih filmova i knjiga o posljedicama tzv. seksualne revolucije, posebno na djecu.

ljetnaskola

Ljetna škola “Temelji liberalne demokracije” u Zadru uspješno je završena!

Centar za obnovu kulture svjestan je da su mlade obrazovane generacije temelj budućeg razvoja društva. Uvidjevši da na ovim prostorima postoji posebna potreba za sudjelovanjem mladih generacija u ekonomskom, političkom i kulturnom razvoju, a s ciljem njihovog cjelovitog formiranja, COK je pokrenuo Ljetnu školu “Temelji liberalne demokracije”.

Put do uspješne demokracije, te obrane ljudskih prava i sloboda na najvišoj razini je dugotrajan i mukotrpan, a o njemu najbolje svjedoče naši predavači koji redom dolaze iz zapadnih zemalja koje su postigle visoki stupanj političke i ekonomske kulture. Škola je namijenjena studentima i mladim profesionalcima koji žele naučiti i implementirati osnove participativne političke kulture u demokraciji. Centar za obnovu kulture želi dati svoj doprinos obrazovanju, jer smatra da je ono jedini pravi putokaz prema modernoj, demokratskoj i europskoj državi kakvom Republika Hrvatska želi postati.

Cilj ljetne škole jest u prvom redu obrazovati i potaknuti na razmišljanje mlađe članove zajednice. Eminentni predavači pre­nosit će im znanje ukazu­jući na neke povijesne i političke činjenice, uključujući ih u raspravu, potičući ih na aktivnost i sudjelo­vanje u životu zajednice te razvijajući njihove komunikacijske i retoričke vještine. Uz navedene mate­rijalne i funkcionalne cilje­ve, naglasak stavljamo i na odgojni cilj, odnosno rad na usvajanju pozitivnih ljudskih osobina (formiranje ispravnih stavova, uvažavanje stavova drugih, razvijanje vlastite osobnosti u odlučivanju, te postizanje osjećaja osobne vrijednosti).

“Temelji liberalne demokracije”u Zadru

29. srpnja – 4. kolovoza 2012.

Ovogodišnja ljetna škola brojit će 50 polaznika. Pravo prijave imaju državljani Republike Hrvatske te Bosne i Hercegovine između 20 i 35 godina starosti, uz uvjet dobrog poznavanja engleskog jezika. Kriterij za selekciju bit će akademski ili poslovni uspjeh, te politički, javni i akademski angažman. Uz popunjenu on-line prijavnicu potrebo je priložiti i životopis. Budući da škola nudi program političkog obrazovanja za buduće lidere, polaznici škole trebali bi biti osobe koje žele produbiti svoja znanja i razmijeniti iskustva o društveno političkim procesima.

 

Predavanja Ljetne škole održavat će se u prostorijama Sveučilišta u Zadru.

Rok za prijavu je petak, 30.06.2012.
Kotizacija – studenti 200 kn, zaposleni 750 kn. Kotizacija ne pokriva troškove prijevoza, hrane niti smještaja.

Informacije o mogućem (neobaveznom) povoljnom smještaju u Zadru, a koje COK trenutno dogovara, bit će naknadno navedene.

Kako biste se prijavili za sudjelovanje u Ljetnoj školi nužno je ispuniti prijavnicu na engleskom jeziku, kao i poslati svoj životopis na office@cok.hr .

[divider]

Predavači 3. ljetne škole “Temelji liberalne demokracije”

José Pinera je čileanski ekonomist i intelektualac, poznatiji kao izumitelj čileanskog privatnog mirovinskog sustava. Pineru nazivaju “najpoznatijim svjetskim zagovarateljem privatizacije javnih mirovinskih sustava”. Jose Pinera je viši član i potpredsjedatelj Catovog Project on Social Security Choice na Cato Institutu u Washington DC-u i na talijanskom Istituto Bruno Leoni, Predsjednik International Center for Pension Reform u Santiagu, te član savjetničkog odbora EICEE-a (Educational Initiative for Central and Eastern Europe) u Beču. Dobitnik je Adam Smith Award, nagrade Association of Private Enterprise Education. Dr. Pinera trenutno savjetuje vlade diljem svijeta o reorganizaciji mirovinskih sustava. Osim navedenog Pinera piše za The Wall Street Journal, Washington Post, New York Times, i Foreign Affairs.

Patrick Derr stekao je doktorat iz filozofije na Sveučilištu Notre Dame, te završio postdoktorske studije na UCLA (Povijest znanosti) i Johns Hopkins University (Filozofija znanosti). Trenutno je profesor filozofije, gostujući profesor znanosti o okolišu i politike, te dekan Fakulteta Clark University u Worcesteru, SAD. On je također viši znanstveni suradnik u Centru za okoliš, tehnologiju i razvoj. Velik dio Derrovoga rada je usmjeren prema objašnjenju i analizi etičkih pitanja, posebice pitanja pravde ili kapitala. Svoja novija istraživanja usmjerio je prema medicinskoj etici i zdravstvenoj politici, dok su njegova trenutna pisanja fokusirana na etička pitanja vezana uz vođenje biomedicinskih istraživanja.

Robin Harris britanski je povjesničar, publicist i novinar. Poznat je i kao savjetnik nekadašnje britanske premijerke Margaret Thatcher. Pisao je za listove The Daily Telegraph i The Wall Street Journal. Doktorirao je iz moderne povijesti na Sveučilištu u Oxfordu. Od 1985. do 1988. radio je kao direktor Odjela za istraživanja Konzervativne stranke, a od 1989. do 1990. kao član Radne skupine za politiku britanske premijerke Margaret Thatcher. Danas je viši član (senior fellow)američke zaklade Heritage u Washington, D.C. Taj izvrsni poznavatelj Hrvatske autor je i knjige Povijest Dubrovnika. Član je uprave Centra za obnovu kulture.

Rémi Brague profesor je filozofije i religije na pariškom sveučilištu Sorbonne. Dobitnik je prizmanja Francuskog nacionalnog centra za znanstvena istraživanja te Akademije političkih znanosti i morala. Dr. Brague autor je iznimno velikog broja radova na temu kulture, religije, nacionalnog identiteta, književnosti i prava u razdoblju srednjega vijeka kao i u klasičnom razdoblju Grčke i Rima. Najpoznatiji je po svojim knjigama „Ekscentrična kultura: Teorija Zapadne civilizacije“ te „Zakon i Bog: Filozofska povijest jedne Ideje“.

Sophia Kuby izvršna je direktorica u nevladinoj organizaciji„European Dignity Watch“ posvećenoj obrani života i temeljnih ljudskih i obiteljskih sloboda. Kuby je magistrirala filozofiju na Hochschule für Philosophie u Münchenu. U okviru studija boravila je jednu godinu u Francuskoj (antopologija, filozofija i teologija), 18 mjeseci na „Pontifical University of Chile“ u Santiagu (etika, filozofija politike i španjolski jezik), kao i na ljetnim tečajevima (filozofija) na Princeton-u, SAD. Kuby je radila kao projekt menadžer na susretu „Svjetki dan mladih“ u Sydneyju, Australija, kao i u marketingu i novinarstvu u jednoj medijskoj kući u Münchenu, Njemačka. Jedna je od temeljnih osnivača organizacije „European Dignity Watch“.

[divider]

Download PDF

[divider]

 Ljetna škola u medijima

[divider]

Čileanski reformator: Odvojio sam državu od mirovinskog sustava
Večernji list

Zadar: započela ljetna škola “Temelji liberalne demokracije”
Slobodna Dalmacija

The Center for the Renewal of Culture promotes conservative values, liberty and the free market.

© 2018, The Center for the Renewal of Culture, All rights reserved.