Robin Harris, potpredsjednik COK-a, i Mate Ćurić, glavni tajnik COK-a, bili su u posjetu Ljubljani od 2. do 4. studenoga s ciljem povezivanja s istomišljenicima i srodnim organizacijama, kako bi saznali više o zajedničkim problemima s kojima se suočavaju konzervativni i antikomunistički Slovenci i Hrvati, kako bi se upoznali s naporima u Sloveniji da se razotkriju zločini jugoslavenskog komunizma, te kako bi postavili temelje za budući program suradnje u Hrvatskoj.
Ono što smo saznali je da je situacija u Sloveniji na neki način bolja, ali na neki način i gora nego u Hrvatskoj. Slovenija ima djelatne institucije stvorene za ispitivanje totalitarne prošlosti, a ima i koristi od dobro informiranih, hrabrih pojedinaca odlučnih razotkriti istinu o komunizmu i post-komunizmu. Ima veći broj stručnjaka, akademika, sudaca, intelektualaca, novinara i političara koji su voljni progovoriti. Od povijesne je važnosti da je upravo tijekom slovenskog predsjedanja Vijećem Europske unije 2008. postignuto je najznačajnije – dapače, gotovo jedino – javno iznošenje dokaza o zločinima europskih totalitarnih režima, a rezultati su objavljeni u izvješću Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.
S druge strane, moć stare UDBE u slovenskom pravosudnom sustavu i drugdje u državnom aparatu danas je puno očitija nego u Hrvatskoj, a povrh toga postoji i začuđujuća besramnost sadašnje vladajuće elite u prihvaćanju vrijednosti jugoslavenskog komunizma – ne samo diskretna nostalgija, kakva se često susreće u Hrvatskoj, već otvoreni entuzijazam.
Prosudite sami gledajući scene i kadrove na ovoj proslavi marksizma u travnju 2013. godine:
Naravno, niti jedna ni druga država nisu lustrirale svoje komuniste. Umjesto toga, komunisti su, s različitim stupnjevima uspješnosti, lustrirali svoje protivnike. Također smo se utvrdili u uvjerenju da, unatoč stanovitom povijesnom zahlađenju odnosa i prijeporima oko nekih aktualnih pitanja, Hrvatska i Slovenija, kao u kulturnom smislu srednjoeuropsko usmjereni južni Slaveni, imaju mnogo toga zajedničkog, te da trenutno opsesiju Zagreba Bruxellesom, Berlinom i (grčevitu) Beogradom valja mijenjati. Treba istaknuti srednjoeuropsko naslijeđe Hrvatske, koje je povezuje ne samo sa Slovenijom, već i sa zemljama Višegradske skupine – Češkom, Slovačkom, Mađarskom i Poljskom.
U Ljubljani su se Robin Harris i Mate Ćurić susreli s intelektualcima, stručnjacima, piscima i političarima. Među njima se istaknuo povjesničar dr. Jože Dežman, ravnatelj Muzeja suvremene povijesti Slovenije. Muzej nudi izvrstan primjer kako je moguće prikazati stvarnost totalitarizma na zanimljiv i atraktivan, ali znanstven način.
S doktoricom Andrejom Valič-Zver, ravnateljicom Instituta dr. Jožeta Pučnika i njezinim suprugom, europarlamentarcem dr. Milanom Zverom, razgovarali smo o sustavnim naporima da se pomirba u Sloveniji zasnuje na ispravnom razumijevanju stvarnosti komunističkog totalitarizma (pogledajte više ovdje).
Razgovarali smo s profesorom Mitjom Ferencom, koji je vodio veliki dio iskapanja masovnih grobnica u Sloveniji, od kojih mnoge sadrže posmrtne ostatke vojnika NDH i hrvatskih civila (Tezno – najveće prikriveno grobište u Sloveniji. O istraživanju grobišta u protutenkovskom rovu u Teznom). Posljednje nalazište koje je istraženo je Kočevski Rog. Profesor Ferenc trenutno radi na velikom projektu za Školsku knjigu na tu temu. O tome i Kočevskom Rogu razgovarao je s portalom Narod.hr . Za nadati se da će, potaknuti ovim radom, Hrvati uskoro možda inzistirati da se ponovno pokuša provesti isto takvo sustavno znanstveno istraživanje poznatih nalazišta u Hrvatskoj.
Čuli smo i stavove dvojice visokih političara koji su se dosljedno i hrabro borili za slovensku demokraciju i odbijali kompromise. Upoznali smo dr. Alojzija Peterlea, prvog predsjednika Vlade Republike Slovenije od 1990.-1992., ministra vanjskih poslova Republike Slovenije u dva navrata (1993./1994. i 200.) i člana Europskog parlamenta od 2004.-2019.
Bivši premijer Janez Janša, kojeg je Robin Harris prvi put susreo u Londonu kada je g. Janša posjetio Margaret Thatcher 1995. godine, primio nas je i dao iscrpan i poučan opis realnosti slovenske politike, stavljajući ih u širi međunarodni i ideološki kontekst. Susreli smo ga u sjedištu SDS-a.
Nadamo se da ćemo ove i mnoge druge slovenske prijatelje u budućnosti vidjeti u COK-u u Zagrebu. Planiramo se angažirati na zadaći osvješćivanja činjenice – što je naširoko priznato, ali se rijetko govori u Hrvatskoj, da je odbijanje razotkrivanja istine o krvničkoj i otrovnoj stvarnosti komunizma još uvijek najveći politički problem s kojim se suočava većina postkomunističkih zemalja. Utjecaj komunizma, kao i pipci utjecaja naoko bivših komunista, posvuda je vidljiv. Nasljeđe komunizma – stavovi, predrasude, strahovi i inhibicije, interesi i politike – usko je povezano s drugim ekonomskim, društvenim i kulturnim problemima – uključujući, naravno, pošast korupcije u vladi. Osporavanje komunizma i razotkrivanje njegovog naslijeđa od samog je početka dio COK-ove misije.
Godine 2009. organizirali smo veliku konferenciju kojom smo proslavili dvadesetu godišnjicu poraza komunizma u Europi i pada Berlinskog zida. Tom su nam se prilikom, između ostalih, pridružili Lech Walesa iz Poljske i Mart Laar iz Estonije.
Potreba da se jasno izrekne istina o komunističkoj prošlosti, da se spriječi da je drugi legitimiziraju i ožive, ostaje naš glavni cilj. Planiramo uključiti naše slovenske prijatelje da podrže ove napore.