Centar za obnovu kulture (COK) održao je 8. i 9. srpnja 2025. suradnji s briselskim think tankom New Direction, dvodnevnu konferenciju u Zagrebu pod naslovom „Osamdeset godina nakon završetka rata u Europi: oslobođenje ili porobljavanje?“. Odnedavno su dostupne i snimke izlaganja s konferencije, kao i nekoliko panela. U nastavku pronađite sve snimke po redu održavanja.
Snimke izlaganja s konferencije u utorak, 8. srpnja poslijepodne
U utorak, 8. srpnja se okupljenima najprije obratila Branka Lozo ispred uprave New Directiona, skrećući pozornost na važnost ovih tema za suvremenu Hrvatsku.
Nakon nje, prvo izlaganje održao je predsjednik COK-a, Robin Harris, naslovljeno „Što je donijela komunistička revolucija u Jugoslaviji“. U njemu je opisao represivne mjere koje su usvojene unatoč ranijim obećanjima partizanskog vodstva.
Drugo je izlaganje održao Mario Jareb s Hrvatskog instituta za povijest. Prikazao je kako je Staljin uživao golemo štovanje u godinama prije izbacivanja Jugoslavije iz Informbiroa 1948. godine.
Treće je izlaganje pripalo Igoru Omerzi, slovenskom piscu i stručnjaku za sigurnosna pitanja. Govorio je o strukturi i operacijama tajne policije Partije u Sloveniji između 1941. i 1990.
Iskustva izvan Jugoslavije
Nakon gosta iz Slovenije, rasprava se usmjerila na iskustva izvan Jugoslavije. Arunas Bubnys iz Litavskog centra za istraživanje genocida i otpora opisao je komunističko-sovjetski teror u Litvi između 1944. i 1953.
Grzegorz Wołk iz Instituta nacionalnog sjećanja u Poljskoj opisao je poljsko iskustvo komunističke revolucije. Naveo je kako je između 1944. i 1956. oko 250.000 Poljaka prošlo kroz komunističke zatvore.
Drugi naš gost iz Litve, Rasa Čepaitienė s Litavskog instituta za povijest, u svom je predavanju „Promišljanje i suočavanje sa sjećanjima na komunističku prošlost“ raspravljala o različitim pristupima bivših sovjetskih republika vlastitoj povijesti.
Prvi je dan okončan završnom panel-raspravom “Stvarnost komunizma”, koju je moderirao Robin Harris. U njoj su sudjelovali svi spomenuti govornici, a istraživala je zajedničke značajke komunističke vladavine.
Snimke izlaganja s konferencije u srijedu, 9. srpnja
Drugi dan konferencije otvorio je Mario Jareb. Govorio je o značaju zapažanja poznatog britanskog (katoličkog) romanopisca Evelyna Waugha o revolucionarnim ciljevima i brutalnom ponašanju Titovih partizana, posebno prema Crkvi.
U istom je tonu nastavio Jure Krišto, umirovljeni znanstvenik s Hrvatskog instituta za povijest, govoreći o progonu Katoličke crkve u Hrvatskoj. Koncentrirao se na neposredne posljedice ulaska partizana u Zagreb u svibnju 1945. godine te ulogu (blaženog kardinala) Alojzija Stepinca.
Robin Harris je u trećem izlaganju opisao djelovanje Partije u Dubrovniku nakon njegove okupacije od strane partizana 18. listopada 1944. Slučaj Dubrovnika posebno jasno otkriva kako su nove vlasti djelovale mješavinom brutalnosti i suptilnosti kako bi uništile svoje protivnike.
Prvu panel raspravu u srijedu moderirao je Hrvoje Čapo, a pozornost je bila usmjerena na odnose Partije s Crkvom. Panelisti su bili Mario Jareb, Jure Krišto i Robin Harris.
Treći blok izlaganja: postupanje komunističkih revolucionara prema manjinama
Nakon pauze, treći blok izlaganja bio je usmjeren na postupanje komunističkih revolucionara i njihovih agenata prema manjinama koje su izdvojili za progon, a u nekim slučajevima i istrebljenje. Bože Vukušić iz Udruge Hrvatski križni put, bivši tajnik Vijeća za utvrđivanje poratnih žrtava komunističkog sustava ubijenih u inozemstvu, govorio je o jugoslavenskom državnom terorizmu protiv hrvatske emigracije.
Potom je o komunističkoj represiji Islamske zajednice govorio Zlatko Hasanbegović s Instituta Ivo Pilar (također i bivši ministar kulture), uzevši pritom Zagreb kao studiju slučaja.
Marino Manin potom je raspravljao o još uvijek međunarodno kontroverznoj temi sudbine Talijana na kraju Drugog svjetskog rata (1943. te 1945. i kasnije). Talijanska manjina bila je progonjena i u Dalmaciji i u Istri, a potom su tisuće pobjegle.
Vladimir Geiger s Hrvatskog instituta za povijest nije mogao prisustvovati, ali je njegov rad, “Sudbina njemačke manjine u Hrvatskoj i Jugoslaviji na kraju Drugog svjetskog rata i u neposrednom poslijeratnom razdoblju”, pročitao Hrvoje Čapo.
Hrvoje Čapo je potom moderirao panel raspravu u kojoj su sudjelovala prethodna trojica izlagača te u kojoj su se nastavile istraživati ove teme i povlačile usporedbe.
Bleiburški masakr i masovne grobnice
Četvrti i posljednji blok predavanja bio je posvećen bleiburškom masakru i masovnim grobnicama. Mitja Ferenc, slovenski povjesničar, ali što je najvažnije u ovom kontekstu, najugledniji slovenski stručnjak za lociranje, sondiranje, ekshumaciju i analizu masovnih grobnica, održao je prvo predavanje pod nazivom “Likvidacije i masovne grobnice u Sloveniji”.
Amir Obhođaš, povjesničar iz Hrvatskog državnog arhiva, nastavio je na istu temu izvještavanjem o lokacijama masovnih grobnica koje su nedavno istražene na hrvatskom tlu. Opisao je i prikazao detalje ekshumacija izvršenih u Prudnicama (Brdovec), Križanovom jarku (Macelj), Jazovki i, najnedavnije, u Svetoj Nedelji.
Hrvoje Mandić, povjesničar sa Sveučilišta u Zagrebu, govorio je o represiji OZNA-e u Hercegovini 1945. Naime, od svibnja do kolovoza te godine, Mostar je bio jedna od postaja na Križnom putu.
Posljednje predavanje konferencije održao je Hrvoje Čapo, koji je usporedio pristup kažnjavanju ratnih zločina na kraju Drugog svjetskog rata u zapadnoj i istočnoj Europi.
Mate Ćurić, glavni tajnik COK-a, predvodio je završnu panel raspravu o Bleiburgu i Križnom putu s posljednjom petoricom izlagača.
Dio izlaganja održan je na hrvatskom, a dio na engleskom jeziku. Iako je sudionicima konferencije bio osiguran simultani prijevod, možete samostalno uključiti automatski prijevod na YouTubeu tako da kliknete na oznaku CC u donjem desnom kutu.
***
Ako želite biti obaviješteni o novim videima Centra za obnovu kulture, besplatno se pretplatite na naš kanal ovdje.
